Sveti Vincent i Grenadini

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Sveti Vincent i Grenadini
Saint Vincent and the Grenadines
Zastava
Geslo"Pax et justitia"  (latinski)
"Mir i pravda"
Državna himna: "St Vincent Land So Beautiful"
Položaj Svetog Vincenta i Grenadina
Glavni grad
i najveći grad
Kingstown
13°10′0″N61°14′0″W
Službeni jezici engleski
Priznati regionalni jezici Bhojpuri,Vincention Patios,portugalski
Demonim Vincentinci
Vlada
 -  Monarh Charles III
 -  Generalni guverner Susan Dougan
 -  Premijer Ralph Gonsalves
Nezavisnost
 -  od Ujedinjenog Kraljevstva 27. oktobar 1979
Površina
 -  Ukupno 389 km2 (201..)
Stanovništvo
 -  Procjena za 2008  120.000 (182..)
 -  Gustoća 307/km2 (39..)
BDP (PPP) procjena za 2008
 -  Ukupno 1,086 mrld. $[1]
 -  Per capita 10.150 $[1]
BDP (nominalni) procjena za 2008
 -  Ukupno 601 mil. $[1] 
 -  Per capita 5.615 $[1] 
HDI 0,761
Greška: Pogrešan unos  93..
Valuta Istočnokaripski dolar (XCD)
Vremenska zona (UTC-4)
Pozivni broj +1-784
Web domena .vc

Sveti Vincent i Grenadini su otočna država u Karipskom moru. Pripada skupini Malih Antila. Nalaze se južno od Svete Lucije, zapadno od Barbadosa i sjeverno od Grenade.

Povijest[uredi | uredi kod]

Domorodački Indijanci, Karibi, agresivno su sprečavali naseljavanje Europljana na Svetom Vincentu do 18. stoljeća. Od 1719. francuski naseljenici sade plantaže kave, duhana, indiga, pamuka i šećerne trske na kojima rade afrički robovi. Područje nekoliko puta potpada pod vlast Ujedinjenog Kraljevstva i vraća se u francuski posjed. Konačno od 1783. ostaje pod britanskom vlašću.

Ukidanjem ropstva 1834. nastaje manjak radne snage na plantažama, što privlači nove naseljenike: Portugalce 1840ih i Indijce 1860ih.

Sveti Vincent i Grenadini prolaze kroz razne oblike kolonijalnog statusa. Nakon raspada Federacije Zapadnih Indija 1962. dobiva vlastitu upravu, a 1979. i potpunu samostalnost.

Ekonomija[uredi | uredi kod]

Najvažniji ekonomski sektor je poljoprivreda. Dominira proizvodnja banana. U novije vrijeme u porastu su uslužne djelatnosti, naročito turizam. Zbog neuspjeha u uvođenju novih industrija nastavlja se razdoblje visokog stupnja nezaposlenosti. Najveći problem razvoju otoka je ovisnost privrede o urodu dominantne privredne kulture i vremenskim uvjetima (tropske oluje nanose veliku štetu).

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Najveći dio stanovništva čine potomci afričkih robova dovođenih za rad na plantažama. Slijede miješani potomci Indijanaca i crnaca, te nešto bijelaca (potomaka engleskih kolonista), Indijaca i Kariba. Zbog loše ekonomske situacije i nezaposlenosti stanovništvo emigrira u druge države.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Saint Vincent and the Grenadines”. International Monetary Fund. Pristupljeno 22. 04. 2009.